U prvim danima nije bilomašina za šivanje, a ligature su se šivale ručno, a glavni alat u to vrijeme bila je "igla". U kamenom dobu korištene su prirodne "kamene igle" i "koštane igle" napravljene od životinjskih kostiju. U bronzanom dobu 7000 godina prije Krista korištene su bakarne igle. Materijal bakrenih igala bio je previše mekan i zamenjen je „gvozdenim iglama“. .
Sve do zapadne industrijske revolucije u 18. stoljeću, velika proizvodnja tekstilne industrije promovirala je pronalazak i razvoj šivaćih mašina. Godine 1790., drvoprerađivač u Sjedinjenim Državama izumio je prvu lančanu šivaću mašinu sa jednim navojem; 1851. godine, američki mehaničar Rechak Merise Singer izumio je ručnu šivaću mašinu sa dvostrukim navojem i osnovao kompaniju Singer Sewing Machine Company. . Kasnije je poboljšan u tip pedala, a nakon što se pojavio električni motor, Singer je 1889. godine razvio električnu šivaću mašinu.
Kina je 1890. godine predstavila prvu šivaću mašinu iz Sjedinjenih Država, a 1928. Šangaj je proizveo prvu kućnu šivaću mašinu i industrijsku šivaću mašinu 44-13. Do sada, pored nekih vrhunskih mašina kojima i dalje dominiraju Japan i Njemačka, proizvodnja i prodaja jeftinih šivaćih mašina dugo su bili prvi u svijetu.
Danas, uz primjenu servo motora, koračnog motora, pneumatske i numeričke tehnologije upravljanja u šivaćim mašinama, to je kao druga revolucija šivaćih mašina. Ostvarene su funkcije kontrole promjenjive brzine, kontrole uvlačenja, automatskog podrezivanja konca, automatskog obrnutog šivanja i automatskog podizanja stopice. Mehanička struktura teži da bude pojednostavljena, a funkcije inteligentne. Postojala je i raznovrsna nova oprema visoke efikasnosti i laka za rukovanje, kao nprmašine za uzorke, šablonske mašine, automatske mašine za sečenje,šivaće mašinesa tablicama za prijenos materijala i tako dalje. Već se kreće ka rukovanju jednog čovjeka sa više strojeva i automatskim proizvodnim linijama, a konačno realizacija tvornica bez posade nije san.